Pretvaranje ćirilice u latinicu je tehnički lakše, zbog jednoznačnosti izvora. Sve reči napisane ćirilicom, prostim pretvaranjem u latinični ekvivalent biće 100% tačno preslovljene.
Pretvaranje latinice u ćirilicu postavlja dodatne izazove. Postoje reči u srpskom kod kojih se kombinacije nj i dž ne preslovljavaju u њ i џ već moraju ostati kao нј i дж i u ćirilici.
Takvih reči nema puno. Evo nekoliko primera:
injekcija -> инјекција (ne ињекција, u ekavskoj varijanti)
izvanjezgarni -> изванјезгарни (ne извањезгарни)
konjugacija -> конјугација (ne коњугација)
konjuktivitis -> конјуктивитис (ne коњуктивитис)
Tanjug -> Танјуг (Telegrafska agencija nove Jugoslavije, ne Тањуг)
vanjezički -> ванјезички (ne вањезички)
nadživeti -> надживети (ne наџивети)
odžaliti -> оджалити (ne оџалити)
podžanr -> поджанр (ne поџанр)
feldžandarmerija -> фелджандармерија (ne фелџандармерија)
itd.
Osim toga, nedoslednost koja se realno može javiti tiče se veličine slova. Na primer, slovo Љ nekada treba pretvoriti u LJ, a nekada u Lj, zavisno od konteksta.
NJEGOV Njegov njegov -> ЊЕГОВ, Његов, његов